Kako je Evro postao najlošija investicija?
Jednostavno, tako što su razvijene ekonomije upale u inflatorni vrtlog. Pojavom pandemije, države su emitovale određenu količinu novca kako bi bespovratnim davanjima pomagali porodicama ili kompanijama da ožive pogođeni reprodukcioni ciklus. I to je dalo rezultata! U prvoj godini pandemije (s obzirom na težinu udarca na reprodukcioni ciklus) pad GDP-a je bio neverovatno mali.
Ali, štampanje novca za sve veći broj potreba je bolest zavisnosti na koju nisu imune ni najrazvijenije države. Posledica je strahovito ubrzanje inflacije, koja je u EUR/USD zoni dostizala 7-10% godišnje. Neizbežnim monetarnim merama, inflacija je oborena na cca 3% i tu je, otprilike, kraj restriktivnih politika. Države koje imaju (i dalje) najbolje ekonomije nemaju više velike političke lidere koji su spremni na teške mere i tako će biti i u narednim godinama. Dakle, inflacija je tu i ostaće u budućnosti.
Dodatni problem je što sve zvanične stope inflacije sadrže neku formulu potrosačke korpe dok sve ono što bi kupili u budućnosti iz usteđevine, a sto nije namenjeno pukom preživljavanju raste po znatno višoj stopi od potrošačke korpe.
Dakle, imaćete situaciju da, ako imate 100.000 EUR ušteđevine, za 3 godine ona će realno vredeti 84.000-85.000 EUR, a posle 10 godina nećemo ni da računamo.
Šta su opcije u uslovima visoke inflacije?
Najbolje bi bilo uložiti u biznis koji radi i koji vas čuva od inflacije. Ali i ljudi koji već imaju svoj biznis ili žive od prihoda od profesije žele da odvoje deo imovine na stranu, očekujući da se ona, pre svega, realno sačuva, a da se dobrim ulaganjem realno i uveća. Opcije su:
NEKRETNINE
Nije pogrešno, ali nije baš ni onako kako je ”narodno verovanje” da će vrednosti nekretnina uvek rasti. Cene nekretnina su izuzetno skočile i moguće je da biste „ušli“ na visokom nivou. Ako vam je nekretnina potrebna za ličnu upotrebu, nećete pogrešiti. Ako ste stekli 100 m² čak i po visokim cenama, uvek ćete imati tih 100 m². Neće to postati 80 m² i supstanca neće dodatno erodirati. Ali, ako očekujete da će se vrednost uvećavati, i da biste preprodajom zaradili, to zapravo uopšte nije sigurno. Ne postoji imovina čije se cene pravilnije kreću u ciklusima gore/dole od nekretnina. Dodatna karakteristika našeg tržišta je visoko učešće kupaca koji su nekretnine kupovali upravo kao investiciju jer ne postoji nikakva druga ideja za ulaganje i da su upravo oni podigli tražnju i cene. Preusmeravanje dela takvog kapitala ka drugim vrstama ulaganja (koje je već počelo) povećava šanse da se balon, donekle, izduva.
ZLATO
Zlato polako silazi sa scene kao siguran ,,hedž” za za bilo koju krizu. Vekovima je bilo sklonište od svih nedaća, ali u poslednje vreme nije se pokazalo kao siguran „hedž“ za inflaciju. Ljudi su jako ponosni i glasni kada zarade na zlatu, ali najčešće prećute kada na njemu izgube. Višegodišnji trendovi nedvosmisleno pokazuju da cena zlata raste sporije od cena akcija na berzi. Ukrajinska kriza jeste pokazala da zlato može biti sklonište od političkih i ratnih opasnosti, ali ni to nije u meri kao što je nekada bilo. Uostalom, zlato je oduvek samo delimično imalo fundamentalnu upotrebnu vrednost, a u većoj meri predstavljalo je verovanje među ljudima iz većine kultura. U poslednje vreme, kao da to uverenje polako bledi. No, na kratak/srednji rok može se zaraditi investiranjem i u zlato kupovinom odgovarajućeg ETF-a na berzi na brz i komforni način,identično kao sa bilo kojom akcijom.
ROBE (commodities)
Robe su u principu dobro ulaganje za zaštitu od inflacije. Mogu se trgovati isto kao i akcije (kroz tzv. ETF-ove). Nisu lake za ulaganje zato što uvek imaju specifičnu problematiku vezanu za ponudu i tražnju, kao i političke krize, tako da su cene vrlo volatilne.Naše iskustvo pokazuje da njima umeju da trguju ljudi koji su profesionalno vezani za proizvodnju ili trgovinu konkretnim robama(bakar,žitarice,drugi metali i sl.)
BITCOIN I DRUGE KRIPTOVALUTE
Nakon godina diskusija, polako se profilišu činjenice šta je stvarna priča o bitcoinu. Bitcoin nije valuta (currency) već jedna vrsta špekulativne imovine. Nema nikakvu fundamentalnu vrednost niti ikakvu prednost kao napredno sredstvo plaćanja u odnosu na elektronski novac za koji garantuju države, osim za transakcije stečene nezakonitim aktivnostima. Vrlo je podložan krađama i nema institucije koja će nadoknaditi ukradeno. Praktično, jedina stvarna vrednost koju ima je veliki broj ljudi koji veruju u njega.
To nije malo i ne znači da će mu vrednost pasti na nulu, ali odsustvo ”intrinsic value” nije dobra osnova da se u njemu čuva radom stečena imovina. Klijentima savetujemo da, ako baš ne žele da propuste ”party” kad već mnogi učestvuju, odvoje jedan manji deo. Toliki da, i ako izgube, ne dožive težak udarac.
OBVEZNICE
Jedno od najstarijih pravila primenjivano u formiranju ličnog portfolia je bilo 60% akcije i 40% obveznice. Verovatno niste znali da je tržiste državnih obveznica znatno veće po obimu nego tržiste akcija. No, posle velike krize 2007-2008 kamatne stope na obveznice su toliko pale da su realni prinosi postali negativni i obveznice su postale potpuno neatraktivne za individualne ulagače. Jedan novi „prozor“ se stvorio 2023 i 2024 godine kada su prinosi skočili na 5-6% i obveznice su se vratile na veliku scenu. Značajnom broju klijenata smo kupili obveznice sa takvim garantovanim prinosima do dospeća (npr. 10 godina). Kako se trend kamatnih stopa ponovo preokreće naniže, procenjujemo da će one biti atraktivne još, najduže pola godine, nakon čega ce realni prinosi biti oko 0.
AKCIJE
Velike ekonomije, pre svega Američka, jesu neoprezno emitovale ogromne količine novca i jesu proizvele inflaciju čije su žrtve ljudi koji rade, zarađuju i polako grade ušteđevinu, ali, fundamentalno gledano, te ekonomije su zdrave.
Imaju odličan rast GDP-a i imaće ga narednih godina. GDP stvaraju zdrave firme koje su u ogromnoj većini listirane na berzi i čiji suvlasnik može postati svako, pa i građanin Srbije. Te firme pokazuju neverovatnu vitalnost da inovacijama amortizuju udarce, a imaju i tzv. ”pricing power”, što znači da se prilagođavanjem svojih prodajnih cena štite od inflacije, a njihovi će profiti i dalje rasti. Rašće brže od obezvređenja valute.
Imajući u vidu rizike, potrebna znanja za ulaganje, lakoću investiranja, nema boljeg skrovišta od obezvređenja imovine, od ulaganja u akcije dobrih kompanija iz vodećih ekonomija sveta.
Nebojša Divljan, osnivač
PRUDENCE CAPITAL