Inflacija u Sjedinjenim Američkim Državama raste sporije nego što su mnogi ekonomisti očekivali – i to već četvrti mesec zaredom. Iako se očekivalo da će uvozne tarife koje je uveo predsednik Tramp značajno povećati troškove za krajnje potrošače, podaci govore drugačije.

Tarife jesu tu – ali efekti nisu jednostavni

Preduzeća jesu podigla cene za proizvode koji dolaze iz Kine, naročito za trajna dobra poput automobila. Međutim, potrošači su u međuvremenu postali oprezniji. Strah od recesije, gubitka posla i opšta nesigurnost u buduće prihode doveli su do smanjenja potrošnje – naročito u sektorima kao što su turizam i rekreacija.
Drugim rečima: čak i kada firme povećaju cene, ljudi jednostavno troše manje.

Šta kažu brojke?

U maju je osnovna inflacija (Core CPI) porasla samo 0.1% u odnosu na april, dok se očekivalo 0.3%. Na godišnjem nivou, inflacija iznosi 2.8%, što je takođe ispod očekivanja. Ovaj sporiji rast sugeriše da kompanije još uvek nisu prenele sve dodatne troškove na krajnje korisnike.

Pokazatelj      Maj 2025     Očekivano
CPI mesečno      +0.1%     +0.2%
Core CPI mesečno      +0.1%     +0.3%
CPI godišnje      +2.4%     +2.4%
Core CPI godišnje      +2.8%     +2.9%

Gde su poskupljenja najizraženija?

Neke kategorije ipak beleže veće cene:

  • Igračke – najveći skok još od 2023.
  • Kućni aparati – najviši rast u poslednjih 5 godina.
  • Hrana – cene namirnica porasle su 0.3%, naročito meso i riba.
  • Stanarina/Kirija – porasla 0.3% drugi mesec zaredom.

S druge strane, cene goriva su pale 2.6%, što je značajno umanjilo ukupni indeks inflacije.

Potrošači oprezni, firme pod pritiskom

Kompanije poput Walmarta i Targeta već su upozorile na moguća nova poskupljenja, dok proizvođači automobila (Ford, Subaru,…) trpe pritisak tarifa. Međutim, kako su građani i dalje oprezni sa trošenjem, posebno posle godina visokih cena i pandemije, jasno je da neće sve moći da se prebaci na njihova leđa.

Neki brendovi – kao što su JM Smucker (kafa, slatkiši) i Best Buy (tehnologija) – već osećaju pad potrošnje i najavljuju sporiji rast prodaje.

Šta će uraditi FED?

Zbog svega ukupno, sve su manje šanse da će američka centralna banka (FED) povećavati kamatne stope.

Naprotiv – sve više ekonomista očekuje da bi u drugoj polovini godine moglo doći do smanjenja kamata, posebno ako se inflacija i dalje bude kretala ispod očekivanja.

Donald Tramp, predsednik Amerike, iz dana u dan vrši medijski pritisak na predsednika FED-a, Jerome Powell-a, da spusti kamatne stope…

Trenutno tržišta predviđaju 75% šansi da će FED sniziti kamate do septembra.

Zaključak

Uprkos trgovinskim tenzijama i tarifama, američka inflacija raste znatno sporije od očekivanog. Potrošači su oprezni, firme balansiraju između zadržavanja konkurentnosti i rasta troškova, a centralna banka sve više razmatra opciju snižavanja kamata kako bi stimulisala ekonomiju.
Ekonomija retko kada nudi jednostavne odgovore – ali trenutno je jasno da oprez i neizvesnost imaju najveći uticaj na ponašanje tržišta.